Hrvatsko društvo ekonomista

Veljača 2006. ::: Vol.57 No.01-02

Aleksandar Bogunović

EUROPSKA UNIJA - STANJE I PERSPEKTIVE Izvorni znanstveni članak Otvaranje tržišta i ekonomska suradnja zemalja bitna su pretpostavka rasta BDP i zaposlenosti. Rast izaziva sektorske i regionalne nesklade za koje se moraju nalaziti rješenja intervencijama globalnih institucija i regio-nalnih integracija. Reforme globalnih institucija i regionalnih integracija u svrhu ispravljanja nesklada koje stvara tržišna nesavršenost prihvatljivije je od stvaranja parcijalnih obrambenih mehanizama i sprečavanja mobilnosti roba, usluga, kapitala, pa i ljudi. Amortizacija kratkoročnih tekućih udara rješenjima primjerenima razvitku s posebnim naglaskom na brži rast slabije razvijenih zemalja uspostavlja se i interakcija između ponude kreirane na inovacijama i potražnje izazvane rastom slabije razvijenih tržišta. Argumente za to nalazimo i u Europskoj uniji u kojoj konstantno postoji konfl ikt između tradicionalnih ekonomskih strukturnih dijelova, socijalnih grupa i dovršenih procesa s nacionalnim i sličnim obilježjima i izražene potrebe stvaranja novih vrijednosti koje nameće suvremeni razvitak. Za razliku od drugih dijelova svijeta Europa je specifi čna i po demo-grafskim kretanjima. Unija sa 455 milijuna stanovnika i bruto proizvodom od 23000 USD po stanovniku veliko je i razvijeno tržište. Kretanje i struktura stanovništva razvijenih i slabije razvijenih članica Unije, pa i potencijalnih novih članica (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) identično je. Migracijske motivacije ne treba tražiti u demografskim kretanjima i strukturi stanovništva slabije razvijenih članica Unije, već u razlikama u razvijenosti i problemima koji iz toga slijede (nezaposlenost i niske nadnice). Razvijanje, smanjivanje barijera i raznih oblika diskriminacije povećava mobilnost stanovništva. U Uniju se u proteklih desetak godina uselilo više od 15 milijuna ljudi, pretežno izvan europskih granica. Migracije radne snage u prostoru Unije uvjetovat će brzina pretvaranja otvorene i skrivene nezaposlenosti u proizvodnu zaposle-nost. Očekivan relativno dinamičniji rast u slabije razvijenim zemljama jačat će i pozitivna očekivanja i utjecat će na smirivanje migracijskih pritisaka. Realizacija sloboda u prostoru Unije pogoduje širenju ekonomskih sadržaja i smanjuje izravne efekte koncentracije ekonomskih aktivnosti, što se odražava i na blaže razlike u životnom standardu u odnosu na razlike u koncentraciji industrija. Europska unija; demografska kretanja; migracije; nezaposlenost Puni tekst (Hrvatski) Str. 31 - 63 (pdf, 696.58 KB)

EUROPSKA UNIJA - STANJE I PERSPEKTIVE

Izvorni znanstveni članak

Otvaranje tržišta i ekonomska suradnja zemalja bitna su pretpostavka rasta BDP i zaposlenosti. Rast izaziva sektorske i regionalne nesklade za koje se moraju nalaziti rješenja intervencijama globalnih institucija i regio-nalnih integracija. Reforme globalnih institucija i regionalnih integracija u svrhu ispravljanja nesklada koje stvara tržišna nesavršenost prihvatljivije je od stvaranja parcijalnih obrambenih mehanizama i sprečavanja mobilnosti roba, usluga, kapitala, pa i ljudi. Amortizacija kratkoročnih tekućih udara rješenjima primjerenima razvitku s posebnim naglaskom na brži rast slabije razvijenih zemalja uspostavlja se i interakcija između ponude kreirane na inovacijama i potražnje izazvane rastom slabije razvijenih tržišta. Argumente za to nalazimo i u Europskoj uniji u kojoj konstantno postoji konfl ikt između tradicionalnih ekonomskih strukturnih dijelova, socijalnih grupa i dovršenih procesa s nacionalnim i sličnim obilježjima i izražene potrebe stvaranja novih vrijednosti koje nameće suvremeni razvitak. Za razliku od drugih dijelova svijeta Europa je specifi čna i po demo-grafskim kretanjima. Unija sa 455 milijuna stanovnika i bruto proizvodom od 23000 USD po stanovniku veliko je i razvijeno tržište. Kretanje i struktura stanovništva razvijenih i slabije razvijenih članica Unije, pa i potencijalnih novih članica (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) identično je. Migracijske motivacije ne treba tražiti u demografskim kretanjima i strukturi stanovništva slabije razvijenih članica Unije, već u razlikama u razvijenosti i problemima koji iz toga slijede (nezaposlenost i niske nadnice). Razvijanje, smanjivanje barijera i raznih oblika diskriminacije povećava mobilnost stanovništva. U Uniju se u proteklih desetak godina uselilo više od 15 milijuna ljudi, pretežno izvan europskih granica. Migracije radne snage u prostoru Unije uvjetovat će brzina pretvaranja otvorene i skrivene nezaposlenosti u proizvodnu zaposle-nost. Očekivan relativno dinamičniji rast u slabije razvijenim zemljama jačat će i pozitivna očekivanja i utjecat će na smirivanje migracijskih pritisaka. Realizacija sloboda u prostoru Unije pogoduje širenju ekonomskih sadržaja i smanjuje izravne efekte koncentracije ekonomskih aktivnosti, što se odražava i na blaže razlike u životnom standardu u odnosu na razlike u koncentraciji industrija.

Europska unija; demografska kretanja; migracije; nezaposlenost

Puni tekst (Hrvatski) Str. 31 - 63 (pdf, 696.58 KB)