Hrvatsko društvo ekonomista

Veljača 2003. ::: Vol.54 No.01-02

Draženka Čizmić

PLANOVI UZORAKA PRI FORMIRANJU INDEKSA POTROŠAČKIH CIJENA I NJIHOV UTJECAJ NA GREŠKU UZORKA Izvorni znanstveni članak Indeks potrošačkih cijena u svojim statističkim sustavima imaju sve zemlje članice Europske unije, a služi kao pokazatelj stope inflacije i za usporedbu stabilnosti cijena među članicama. Budući da indeks troškova života po svojoj metodološkoj koncepciji bolje odgovara indeksu potrošačkih cijena, nego indeks cijena na malo, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske ima namjeru u godini 2004. pokazatelj, koji se sada naziva indeksom troškova života, transformirati metodološki i u nazivu u indeks potrošačkih cijena. Kvaliteta indeksa potrošačkih cijena uvjetovana je kvalitetom podataka, i posebno reprezentativnošću uzorka prodavaonica kojim se koristi za snimanje cijena i izborom artikala. U izboru uzoraka praksa u Republici Hrvatskoj ne razlikuje se u većoj mjeri u odnosu na Europsku uniju, jer se u zemljama članicama EU također uglavnom koriste namjernim izborom, koji se približava nekoj vrsti ‘’cut-off’’ odabira u kojem se veliki dio populacije (obično artikli s najnižim izdacima) ne promatra. Jedine zemlje u EU koje nastoje uvesti potpuni ‘’probability’’ uzorak jesu Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Glavni je problem s ‘’nonprobability’’ uzorkom to što ne omogućuje precizno procjenjivanje greške uzorka. Poznavanje greške uzorka nije značajno samo za korisnike,već također i za statističare. Optimizacija veličine uzorka jedino je moguća u slučaju ‘’probability’’ uzorka. Zemlje koje optimiziraju alokaciju uzorka koriste se sljedećim kriterijima: varijancom indeksa cijena, troškovima skupljanja cijena, troškovima putovanja i ponderima izdataka. Potpuni “probability’’ uzorak za sad se jedino primjenjuje u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj plan može se smatrati krajnjim ciljem za svaki statistički ured. Najteži problem u odabiru potpunog “probability’’ uzorka za indekse potrošačkih cijena jest nedostatak prikladnih okvira izbora za artikle. - Puni tekst (Hrvatski) Str. 77 - 101 (pdf, 129.39 KB) downloads: 984

PLANOVI UZORAKA PRI FORMIRANJU INDEKSA POTROŠAČKIH CIJENA I NJIHOV UTJECAJ NA GREŠKU UZORKA

Izvorni znanstveni članak

Indeks potrošačkih cijena u svojim statističkim sustavima imaju sve zemlje članice Europske unije, a služi kao pokazatelj stope inflacije i za usporedbu stabilnosti cijena među članicama. Budući da indeks troškova života po svojoj metodološkoj koncepciji bolje odgovara indeksu potrošačkih cijena, nego indeks cijena na malo, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske ima namjeru u godini 2004. pokazatelj, koji se sada naziva indeksom troškova života, transformirati metodološki i u nazivu u indeks potrošačkih cijena. Kvaliteta indeksa potrošačkih cijena uvjetovana je kvalitetom podataka, i posebno reprezentativnošću uzorka prodavaonica kojim se koristi za snimanje cijena i izborom artikala. U izboru uzoraka praksa u Republici Hrvatskoj ne razlikuje se u većoj mjeri u odnosu na Europsku uniju, jer se u zemljama članicama EU također uglavnom koriste namjernim izborom, koji se približava nekoj vrsti ‘’cut-off’’ odabira u kojem se veliki dio populacije (obično artikli s najnižim izdacima) ne promatra. Jedine zemlje u EU koje nastoje uvesti potpuni ‘’probability’’ uzorak jesu Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Glavni je problem s ‘’nonprobability’’ uzorkom to što ne omogućuje precizno procjenjivanje greške uzorka. Poznavanje greške uzorka nije značajno samo za korisnike,već također i za statističare. Optimizacija veličine uzorka jedino je moguća u slučaju ‘’probability’’ uzorka. Zemlje koje optimiziraju alokaciju uzorka koriste se sljedećim kriterijima: varijancom indeksa cijena, troškovima skupljanja cijena, troškovima putovanja i ponderima izdataka. Potpuni “probability’’ uzorak za sad se jedino primjenjuje u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj plan može se smatrati krajnjim ciljem za svaki statistički ured. Najteži problem u odabiru potpunog “probability’’ uzorka za indekse potrošačkih cijena jest nedostatak prikladnih okvira izbora za artikle.

Puni tekst (Hrvatski) Str. 77 - 101 (pdf, 129.39 KB) downloads: 984