Hrvatsko
društvo
ekonomista

Heinzelova 4a
Zagreb 10000
tel. 01/46 00 888
fax. 01/46 50 366
e-mail: hde@hde.hr

BROJEVI ::: AUTORI ::: PRETRAŽIVAČ

Svibanj 2017. ::: Vol.68 No. 02

    Dominik Kovačević
    Dorotea Čapo
    Damir Vrbić
    Vladislav Veselica
    Dragan Kovačević
    Gordana Sekulić

REPUBLIKA HRVATSKA U GLOBALNOM SVIJETU NAFTE

Stručni rad

Nafta je imala značajni utjecaj na razvoj svjetskog pa tako i hrvatskog gospodarstva. Dinamičan rast proizvodnje, prerade i potrošnje nafte, posebno 1970. tih i 1980. tih godina bio je praćen i utjecao je na znatno veće stope rasta bruto domaćeg proizvoda nego su one posljednjih godina. Velike nafte kompanije bile su nositelji gospodarskog razvoja na svjetskoj razini, a na lokalnoj razini to su manje nacionalne kompanije, kao što su INA d.d. i JANAF d.d. u Hrvatskoj. Naftno gospodarstvo razvijalo se u turbuletnim uvjetima naftnog tržišta uz stalne oscilacije cijena nafte, prilagođavajući se izazovima provedbe novih energetskih politika i mjera u vezi klimatskih promjena, političkim krizama, i dr. Posljednjih godina proizvodnja i potrošnja nafte stagniraju na svjetskoj razini (4,2 -4,3 milijarde tona), pri čemu se u razvijenim državama bilježi pad, a veće stope rasta u Kini, Indiji i rastućim ekonomijama Azije. Počeci nafte (istraživanje i proizvodnja) u Hrvatskoj bili su u prvoj polovici 19. stoljeća, odnosno krajem 19. i početkom 20. stoljeća (rafinerije). Procvat naftnog gospodarstva Hrvatske u 1970. tim i 1980. tim godinama obilježili su rekordna proizvodnja nafte od 3,1 mil. tona (1981.) prema današnjih 613 tisuća tona (2015.) i rekordna prerada od 9,2 mil. tona (1979.) prema današnjih 3,5 mil. tona. Hrvatska sudjeluje s 0,145 promila u svjetskoj proizvodnji nafte i s 0,862 promila u svjetskoj potrošnji nafte. Daljnji razvoj i globalizacija naftnog sektora može se desiti intenziviranjem istraživanja i proizvodnje nafte kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, ali i uz modernizaciju rafinerija i povećanje udjela na domaćem i inozemnim tržištima. Transport nafte pratio je razvoj prerade nafte na domaćem tržištu, ali posebno na inozemnim tržištima država jugoistočne i srednje Europe, pa je tako najveći transport od 9,7 mil. tona ostvaren u 1990. prema 6,2 mil. tona u 2015. s trendom rasta zbog povećanja transporta za inozemne rafinerije i njihove diverzifikacije uvoza nafte iz pravca Omišlja. Strategija diverzifikacije prema skladištenju nafte i naftnih derivata podržava i dalje rast kako naftnih kompanija tako i hrvatske ekonomije. Naftno gospodarstvo Hrvatske biti će i dalje pod utjecajem promjenjivog naftnog tržišta kojeg obilježava: promjenjivost cijena, globalni trend smanjenja potrošnje derivata, stroža regulativa i standardi kvalitete, politika i mjere za povećanjem sigurnosti opskrbe, rast troškova i investicija uz pritiske smanjenja cijena, trend rasta uvoza i konkurentnosti derivata, diverzifikacija izvora i pravaca opskrbe, i dr. Zbog toga su nužne kontinuirane prilagodbe, brzi odgovori na izazove i razvoj novih strategija diverzifikacije i rasta.

Puni tekst: engleski, pdf (381 KB)