Nakon 21. tradicionalnog savjetovanja
Završilo je 21. tradicionalno savjetovanje "Ekonomska politika Hrvatske u 2014." koje se od 13. od 15. studenoga 2013. održavalo u Grand Hotelu Adriatic u Opatiji. Zahvaljujemo pokrovitelju - predsjedniku Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivi Josipoviću na podršci hrvatskoj ekonomskoj znanosti te svim predavačima i panelistima koji su svojim prilozima i aktivnim sudjelovanjem u radu savjetovanja obogatili i uveličali naše tradicionalno savjetovanje, koje već 21 godinu održavamo s osnovnom misijom povezivanja znanosti, struke, gospodarskog sektora i predstavnika vlasti radi razmjene ideja i pogleda o konceptu i strategiji razvoja Republike Hrvatske. Cilj savjetovanja bilo je analizirati sve bitne segmente hrvatskoga gospodarstva i osnove ekonomske politike za iduću godinu i jedna od poruka je da je krajnje vrijeme da se pronađe novi model razvoja i rasta koji će uz uvažavanje šireg okvira ekonomske politike Europske unije, s kojim se kao članica trebamo uskladiti, ali i uzimajući u obzir i vlastitu specifičnu poziciju i dugoročni koncept strategije i razvoja, pokrenuti Hrvatsku iz stagnacije i depresije te gospodarske eutanazije koja nam prema dr. sc. Željku Lovrinčeviću prijeti. O aktualnim problemima i razvojnim ograničenjima te poziciji hrvatske ekonomske politike u okviru Europske unije izlagali su osim njega prof. dr. sc. Boris Cota, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, prof. dr. sc. Josip Tica, prof. dr. sc. Ivan Mencer, prof. dr. sc. Mato Crkvenac, dr. sc. Saša Drezgić, dr. sc. Sandra Švaljek, dr. sc. Tihomir Domazet, Ivana Maletić i mnogi drugi istaknuti hrvatski ekonomisti. Glavni uvod o stanju i perspektivi hrvatskoga gospodarstva dao je predsjednik HDE-a prof. dr. sc. Ljubo Jurčić koji je istaknuo poticanje domaće potrošnje, što bi povećalo i proizvodnju bez koje se ne mogu riješiti problemi hrvatskoga gospodarstva. Sastavni dio savjetovanja bila su i tri panela: o industrijskoj politici koji je moderirao dr. sc. Žarko Primorac, o investicijskim potencijalima i ograničenjima, gdje je raspravu moderirao dr. sc. Dragan Kovačević, te o konkurentnosti hrvatskoga turizma u odnosu na ekonomsku politiku koji je vodio prof. dr. sc. Branko Blažević. U nastavku dobre regionalne suradnje u radu savjetovanja sudjelovali su i dr. sc. Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, i izaslanik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Saša Marić koji su pridonijeli temi savjetovanja prezentacijom stanja u regiji. Zaključke i poruke sa savjetovanja pripremit će dr. sc. Ivan Teodorović i bit će objavljeni u Ekonomskom pregledu i na našim internetskim stranicama.
Zahvaljujemo našoj cijenjenoj publici, svim sudionicima i sponzorima Agrokoru, Eurohercu i Croatia osiguranju, koji su svojim doprinosima omogućili da se organizira ovo savjetovanje.
O programu savjetovanja više
ovdje.
S. Jurišić [20.11.2013.]
Kopaonik biznis Forum
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. Ljubo Jurčić i dopredsjednik dr. Mladen Mlinarević
sudjelovali su kao gosti na 20. Kopaonik biznis Forumu koji je od 13. do 15. ožujka organizirao Savez ekonomista Srbije i Udruženje korporativnih direktora Srbije.
O Programu i sudionicima Foruma više
ovdje.
S. Jurišić [18.3.2013.]
Predstavljanje knjige
"Svekolika hrvatska kriza" - prof. dr. sc. Vladimir Veselica
Dana 23. siječnja 2013. u velikoj dvorani Školske knjige predstavljena je najnovija knjiga počasnog predsjednika Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. sc. Vladimira Veselice. Knjiga "Svekolika hrvatska kriza" rezultat je višeljetne potrage vrsnoga znanstvenika za istinom. Hrvatska gospodarska i socijalna zbilja sfera su njegova interesa i on bogatstvom ideja i misli znanstvenim metodama otkriva dileme, slabosti, stranputice, prepreke, i sve probleme s kojima se susrećemo i borimo dok tražimo optimalne putove u neizvjesnu budućnost.
Autor obrađuje aktualna pitanja ekonomskog, društveno-političkog i socijalnog sustava te tumači fenomene i kategorije vezane uz hrvatsku zbilju u vrijeme globalne krize. Obujam od 700 stranica vodi nas kroz uzroke i posljedice krize, ocjene gospodarskih kretanja i financijske infrastrukture, preko geopolitike i geoekonomije do globalizacije i refleksije na Hrvatsku, i na kraju vizije o novom svijetu s novom ekonomijom, jer prije svega Vladimir Veselica jest vizionar i to ga izdvaja od ostalih ekonomskih pisaca. Knjigu su predstavili recenzenti akademik Vladimir Stipetić i prof. dr. sc. Dragomir Vojnić, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, dr. sc. Marko Veselica i domaćin dr. sc. Ante Žužul. Predstavljanje je vodio dopredsjednik HDE-a dr. sc. Mladen Mlinarević.
S. Jurišić [25.1.2013.]
Postanite član Hrvatskog društva ekonomista
Usvojen je
prijedlog predsjedništva u sastavu: prof. Ljubo Jurčić, dr. Mladen Mlinarević,
mr. Snježana Jurišić, i Skupština HDE-a je donijela odluku o načinu učlanjivanja
i visini članarina za 2012. godinu. Članarina iznosi 200,00 kn za fizičku osobu,
600,00 kn za pravnu osobu, 100,00 kn za umirovljenike i 50,00 kn za studente. Za
pretplatu na papirnato izdanje časopisa Ekonomski pregled potrebno je izdvojiti
još 200,00 kn pa tako npr. na godišnjoj razini za 400,00 kuna fizička osoba -
član Hrvatskog društva ekonomista dobiva sva prava jamčena Statutom, dostavu
časopisa Ekonomski pregled na traženu adresu, zatim popust za sudjelovanje na
tradicionalnom godišnjem kongresu hrvatskih ekonomista te druge pogodnosti.
Glavni odbor HDE-a poziva sve zainteresirane da se učlane u Udrugu te tako
postanu dijelom osviještenog korpusa koji daje svoj doprinos razvoju ekonomske
struke i znanosti te promicanju i zaštiti profesionalnih standarda.
Prema Statutu redovnim članom Udruge može postati svaki poslovno sposobni
državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje diplomu ekonomskog fakulteta, kao
i ostali akademski građani te fakultetski obrazovane osobe koje se stručno i
znanstveno bave ekonomskim pitanjima. Ispunjenjem prijavnice i plaćanjem
članarine te pretplate na časopis Ekonomski pregled osim što se postaje članom,
pomaže se i rad Udruge, promicanje ekonomske struke i znanosti te izlaženje
najstarijeg znanstvenog časopisa u ovom dijelu Europe, koji je s izlaženjem
započeo davne 1935. godine. Više o učlanjivanju, pravima i obvezama članova vidi
pod Registracija.
Skupština je osim rasprave o članarinama usvojila izvješće za prošlu godinu te
program za 2012. koji osim redovnih aktivnosti obuhvaća i organizaciju
savjetovanja:
- Priprema i organizacija SEE Menadžment Foruma, u suradnji s Savezom ekonomista Srbije i IEDC – Poslovnom školom Bled, Beograd, rujan 2012.
- Priprema i izvedba godišnjeg 20. tradicionalnog savjetovanja o ekonomskoj politici Hrvatske, Opatija, 14., 15. i 16. studenoga 2012.
- Organizacija Okruglog stola na temu vizije Hrvatske do 2020.
I u 2012. godini Udruga će i dalje raditi na promicanju informiranja i edukacije te osim organizacijom savjetovanja i drugim akcijama intenzivno pridonositi aktiviranju hrvatskih znanstvenih i drugih potencijala kako bi pridonijeli boljoj suradnji politike i znanosti te kreiranju kreativnih rješenja za održivi razvoj Republike Hrvatske.
Tako i ovaj put pozivamo predstavnike ekonomske znanosti i struke, ali i druge aktere gospodarskog i političkog života te poslovne scene da se angažiraju u punoj mjeri u procese oblikovanja kreativnih rješenja za postojeće probleme i za održivi razvoj Hrvatske.
S. Jurišić [23.03.2012.]
Aktivnosti
Od 6. do 8. ožujka 2012. Savez ekonomista Srbije i Udruženje korporativnih direktora Srbije organizira
Kopaonik Biznis Forum na temu ekonomske budućnosti Srbije. Kao gosti na ovome značajnom savjetovanju sudjeluju i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. sc. Ljubo Jurčić i dopredsjednik Hrvatskog društva ekonomista dr. sc. Mladen Mlinarević, koji će se osvrnuti na ekonomsku situaciju u regiji s naglaskom na Hrvatsku i perspektive za gospodarski oporavak. Projekcije predviđaju rast BDP-a u Hrvatskoj do 0,8 posto u 2012. godini, uz značajno povećanje neizvjesnosti oko budućih kretanja.
U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju. Budući da se i prema prema prvim službenim prognozama Europske komisije očekuje da eurozona godinu 2012. završi u recesiji, a hrvatsko gospodarstvo je u gotovo svim aspektima povezano s onim Europske unije i eurozone – za očekivati je da će ova prognoza imati izrazito negativan utjecaj na sve buduće ekonomske analize i predviđanja o kretanju hrvatskog BDP-a u 2012. godini, a tako i na zemlje u regiji.
S. Jurišić [6.3.2012]
Novosti
Ušli smo u novu 2012. godinu puni iščekivanja
i želja za pomakom na bolje. Izbori su pokrenuli promjenu, nova Vlada na čelu s
premijerom Zoranom Milanovićem izašla je s prijedlogom mjera koncentrirajući se
ponajprije na smanjenje rashoda kako bi s proračunom pokazali da misle ozbiljno
i da im je cilj spriječiti daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje. U uštedama na rashodnoj strani od 4,6 milijardi
kuna dvije milijarde kuna uštedjet će se na rashodima za zaposlene u javnom
sektoru, a milijardu na poticajima za poljoprivredu.
Neće biti otpuštanja ni smanjenja plaća u javnom sektoru, nego će se smanjiti
dosadašnji veliki broj prekovremenih sati, ukinuti dodatno nagrađivanje, te
otkazati ugovore o djelu i na određeno vrijeme.
Smanjit će se neke poreze i doprinose, pogotovo one koji opterećuju
gospodarstvo, a rupu u proračunu nadoknadit će se dizanjem stope poreza na
dodanu vrijednost (PDV) sa sadašnjih 23 na 25%. Poduzetnici to ocjenjuju dobrim
koracima, kao i prijedloge za rješavanje nelikvidnosti. Vlada pak, pri svemu
tome osobito naglašava važnost investicija i novoga zapošljavanja.
Smjernice za pripremu proračuna
nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi uz ostale poteze moglo
biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta.
Na referendumu za Europsku uniju većina
hrvatskih državljana izjasnila se ZA i to je također otvorilo nadu da krećemo
prema nekoj svjetlijoj budućnosti prije svega zbog političke i demokratske stabilnosti koju
omogućuje članstvo u EU, ali i konkurentnosti u gospodarstvu te unutarnje
društvene uređenosti.
No, što se realno događa u našem
i europskom gospodarstvu iz ekonomskog kuta? Većina ekonomskih stručnjaka
predviđa jačanje krize u EU, novi val recesije i ne odustaje od pesimističnih
prognoza. Očekuje se daljnji pad realnog BDP-a, rast nezaposlenosti, smanjenje
investicija, lošije punjenje proračuna od očekivanja, viša inflacija...
Stabilizacija ekonomija eurozone i prvi učinci reformi u domaćem gospodarstvu
trebali bi omogućiti blagi oporavak tek u 2013. kada bi Hrvatska i službeno
ušla u Europsku uniju. A što nas čeka tada? Sigurno još veći izazovi nego što
su bili tijekom pregovora i prilagodbe. Po ulasku predstoji nam borba za
profiliranje, argumentiranje, dokazivanje i predstavljanje naše zemlje toj novoj
velikoj europskoj obitelji, što će podrazumijevati stvaranje partnerstva,
povezivanje i koaliranje na temelju zajedničkih interesa, a prvo trebamo dobro
znati koji su naši interesi.
Na tome tragu i Hrvatsko društvo
ekonomista u ovoj godini najveći dio svoga programa posvećuje viziji Hrvatske
za iduće razdoblje
-
organizacijom Okruglog stola na temu
Hrvatska – vizija razvoja do 2020., koji će se održati ovoga proljeća i kojim
započinjemo projekt Hrvatska 2020 u sklopu kojeg bi se izradila strategija
razvoja,
-
20. tradicionalnog savjetovanja o
ekonomskoj politici Hrvatske, koje se održava 14. – 16. studenoga 2012. u
Opatiji, te
-
kao suorganizator Menadžment Foruma
o regionalnoj suradnji ove jeseni u Beogradu.
Pozivamo sve zainteresirane da nam
se pridruže i podrže našu inicijativu.
S. Jurišić [02.02.2012.]
Arhiva događaja
Na ovome mjestu možete pogledati sve ono što je vrijeme ostavilo iza sebe.
Ovaj dio "povijesti" vremenom će narasti jer mislimo objaviti doslovno sve radove
koji su većinom prezentirani na našem tradicionalnom savjetovanju koje se svake
godine održava u Opatiji...
pročitajte više...