U Zagrebu je 18. ožujka 2025. godine, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, održan okrugli stol pod nazivom „Borba s inflacijom: koji potezi donose ekonomsku stabilnost i održivi rast“ u prostoru Businessa Cluba 5. Ugledni ekonomski stručnjaci, članovi Glavnog odbora HDE-a, analizirali su uzroke inflacije u Hrvatskoj te raspravljali o nužnim reformama za dugoročnu stabilnost gospodarstva.

Profesor Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, istaknuo je u uvodnom izlaganju da inflacija nije samo makroekonomski problem, već signal dubljih strukturnih slabosti gospodarstva. Naglasio je kako borba protiv inflacije ne smije biti ograničena na kratkoročne mjere monetarne politike, već zahtijeva temeljite reforme koje će povećati produktivnost, poboljšati poslovno okruženje i smanjiti ovisnost o vanjskim čimbenicima. “Bez strateškog pristupa i jasne vizije razvoja, Hrvatska će ostati u začaranom krugu niske konkurentnosti i visoke inflacije”, upozorio je Tipurić.

Profesor Vladimir Arčabić, u zanimljivom i podacima utemeljenom predavanju, osvrnuo se na fenomen dvostruke inflacije u Hrvatskoj. Prva vrsta je uvezena inflacija, uzrokovana globalnim poremećajima, rastom cijena energenata i sirovina. Druga, domaća inflacija, rezultat je pregrijanog gospodarstva, visoke javne potrošnje i niske produktivnosti. Dok će se uvezena inflacija postupno smanjivati, domaća inflacija može ostati dugoročan problem ako ne dođe do ključnih reformi.

Uz prof. dr. sc. Darka Tipurića i prof. dr. sc. Vladimira Arčabića, na okruglom su stolu sudjelovali i prof. emer. dr. sc. Ljubo Jurčić, viceguverner HNB-a dr. sc. Maroje Lang, dr. sc. Željko Lovrinčević, prof. dr. sc. Josip Tica, prof. dr. sc. Mladen Vedriš i doc. dr. sc. Katarina Bačić. Ova skupina vodećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka analizirala je aktualne ekonomske izazove i ponudila preporuke za jačanje otpornosti gospodarstva.

Sudionici su istaknuli da se Hrvatska mora odmaknuti od ekonomskog modela temeljenog na turizmu i potrošnji te fokusirati na diverzifikaciju izvora gospodarskog rasta, jačanje proizvodnje i inovacija. Naglašena je potreba za strukturnim reformama, uključujući modernizaciju tržišta rada i racionalizaciju javnog sektora. Također, istaknuta je važnost odgovorne fiskalne politike kako bi se izbjeglo poticanje inflacije prekomjernom državnom potrošnjom.

Zaključno, sudionici su upozorili da je velik i neučinkovit javni sektor jedan od glavnih utega hrvatskom gospodarstvu. Prekomjerno porezno opterećenje i birokratske prepreke guše poduzetništvo i smanjuju konkurentnost. Ključno je smanjiti ovisnost o uvozu, povećati produktivnost i stvoriti dugoročnu ekonomsku viziju koja će osigurati veću otpornost na globalne šokove. Bez hrabrih reformi, Hrvatska riskira daljnju ekonomsku

stagnaciju, pad investicija i smanjenje životnog standarda građana.