Izvorni znanstveni članak
Hrvatska je pripadala na početku devedesetih onim zemljama koje su (pored Slovenije) bile najbolje pripremljene za tranziciju. Rusija je pripadala zemljama najslabije pripremljenima. Na svršetku devedesetih i Hrvatska i Rusija našle su se među zemljama najslabijih tranzicijskih ostvarenja opterećene teškim društvenim deformacijama mafiokratskog karaktera. Uzročno-posljedične veze u Rusiji i Hrvatskoj sasvim su različite. Središnje europske zemlje ili su se sasvim približile ili su zamjetno premašile onu razinu razvitka koju su imale na početku tranzicije. Iznimka je samo Hrvatska i ona će tu razinu dostići u prvom desetljeću novog tisućljeća. Teška i duboka gospodarska, moralna i svaka druga, kriza kroz koju prolazi Hrvatska, rezultat je izuzetno velikih ekonomskih, političkih idruštvenih deformacija koje su se kumulirale u Hrvatskoj u devedesetim godinama. Kumulirane pogreške ekonomske i ukupne politike veoma su suzile prostore za efikasno djelovanje mjera nove ekonomske politike i ona se našla, smatraju autori, u poziciji svojevrsne blokade i zatočeništva u okruženju koje je nastalo kao izraz prethodno učinjenih pogrešaka. Nova vlada lijevog centra od samog je početka počela ostvarivati suradnju s ekonomskom znanošću i u toku je rad na znastvenim osnovama koncepcije i strategije razvitka, i to čini se u više scenarija. Scenariji moraju adekvatno vrednovati sve aspekte suradnje u Jugoistočnoj Europi, a to se posebno odnosi na Pakt o stabilnosti i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Hrvatsko društvo ekonomista