Izvorni znanstveni članak
U članku se analiziraju kretanja cijena nekretnina u odabranim zemljama članicama Europske Unije i u Hrvatskoj. Analizirano je razdoblje od godine 2000. do 2006., i pritom se ocjenjuje koliki je učinak na cijene nekretnina imalo pridruživanje novih zemalja članica Europskoj Uniji. Rezultati analize ukazuju na to da su nekretnine u Hrvatskoj i u Sloveniji u prosjeku skuplje od ostalih zemlja u tranziciji, a o utjecaju pridruživanja na kretanje cijena nekretnina ne može se donijeti jednoznačan zakljuak. Zatim se provodi Johansen kointegracijska metoda i ocjenjuje se model korekcije odstupanja da bi se utvrdile kratkoročne i dugoročne determinante cijena nekretnina u Hrvatskoj. Pokazano je da je dohodovna elastičnost cijena nekretnina u dugome roku iznimno visoka i gotovo je tri puta veća od elastičnosti cijena nekretnina u odnosu na ponudu novih nekretnina. Cijene nekretnina u dugome roku reagiraju i na inflaciju i na promjene kamatnih stopa. U kratkome roku na cijene nekretnina najviše utječu krediti stanovništvu, dinamika sklapanja brakova i inflacija. Cijene nekretnina u Hrvatskoj mogle bi se povećati ako pridruživanje Europskoj Uniji dovede do povećanja raspoloživog dohotka stanovništva ili ako zbog pridruživanja ekonomski subjekti u Hrvatskoj formiraju pozitivna očekivanja o budućem dohotku.
determinante cijena nekretnina; model korekcije odstupanja; tranzicija
Hrvatsko društvo ekonomista