RECEPCIJA KEYNESA U HRVATSKOJ

Djela Johna Maynarda Keynesa utjecala su na formiranje ekonomskih
stavova hrvatskih ekonomista veoma rano, prije nego što su njegova glavna teorijska djela bila napisana. Njegovi financijski radovi iz 1920-ih godina sa zanimanjem su praćeni u hrvatskim stručnim krugovima i u udžbeničkoj literaturi, a pohvalno se spominju 1929. To se zanimanje veoma pojačalo u tridesetim godima 20. stoljeća, osobito nakon objavljivanja njegove Opće teorije i pošto što je jedan broj hrvatskih ekonomista boravio u Cambridgeu. Osobito je bio popularan među mlađim ekonomistima, od kojih je najaktivniji
bio Milan Fišter, koji je studirao kod Keynesa i koji je za vrijeme rata
(1944.) priredio i izdao Keynesova izabrana djela u izdanju Matice hrvatske, ugledne nacionalne kulturne institucije, ali koje je tadašnji profašistički režim zabranio. Uspostavom komunističkoga režima nakon rata i uvođenjem obvezne marksističke ideologije, Keynes je stavljen na listu nepoželjnih ekonomskih pisaca, ali se taj kruti ideološki stav postupno raspada, pa Keynesa ponovno uvode u stručne i političke rasprave, osobito nakon beogradskog prijevoda Opće teorije (1956.), a do sredine 1960-ih godina postaje dio standardne referentne literature na nastavnim i istraživačkim institucijama.