Prednosti ne uzimanja u obzir mmf

Tranzicija u Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu započela je s jasnom slikom stvarne situacije bez potpuno razrađene sheme novog ekonomskog sustava, i bez prikladnih ekonomskih i društvenih aranžmana na pravom mjestu. Umjesto toga postojalo je eksplicitno i implicitno vjerovanje da će uklanjanje izopačenih netržišnih institucija, uspostavljanje privatnog vlasništva i laissez-faire mehanizama slobodnog tržišta odmah pretvoriti socijalističke zemlje u države dobrobiti. Iluzije koje su poduprli MMF, druge financijske institucije i brojni zapadni savjetnici, pokazale su se iluzijama.
Slovenija se često uzima kao uspješan primjer tranzicije. Ekonomska događanja u prvoj dekadi postojanja zemlje su uspješna i društveni troškovi tranzicije su prilično niski. Razloge za to treba tražiti u dva glavna pravca: početni uvjeti i uzorci tranzicije. Slovenija je zapravo posjedovala daleko najbolje početne uvjete. Mnoge bitnosti tržišne ekonomije stvorene su prije 1989; poduzeća su bila autonomna, osnovne tržišne institucije su postojale i Vlada je koristila standardna sredstva. Ne manje važna je činjenica da si je Slovenija mogla priuštiti primjenu tranzicije oprezno bez pragmatizma i averzije prema riziku prilikom odbijanja pokroviteljstva MMF-a i stranih savjetnika.