Preuzimanje rizika i cijena depozita banaka u vremenima niske ekonomske aktivnosti: relevantnost ili irelevantnost kapitalnih zahtjeva?

Ovaj rad istražuje utjecaj regulacije kapitala na rizičnost portfelja i troškove depozitnog financiranja banaka, polazeći od pretpostavke da bi teret regulacije kroz kapitalne zahtjeve mogao potaknuti nepovoljne efekte na rizičnost bankovnih aktiva, usprkos potencijalno blagotvornim učincima na snižavanje cijene depozita. Podaci za hrvatski bankarski sektor za razdoblje od 2011. do 2019. godine obrađeni su dinamičkom panel analizom. Rezultati potvrđuju da banke s većim pokazateljima kapitaliziranosti nemaju niže troškove depozitnog financiranja, ali poduzimaju rizičnija ulaganja kako bi se iskupile dioničarima za dodatno zahtijevana sredstva. Dodatno, veličina banke, materijalizacija kreditnog rizika u prethodnom razdoblju i veći ekonomski rast umanjuju izloženost prema rizicima u aktivi, pri čemu je bankovna profitabilnost (neto kamatna marža) sukladna preuzetim rizicima. Cijena depozita je pozitivno određena uvjetima međubankovnog tržišta, a negativno prinosom na vlastiti kapital i rizikom portfelja. Sve u svemu, postoji solidan dokaz da regulacija kroz kapitalne zahtjeve značajno mijenja pokazatelje poslovanja banaka, preciznije rizičnost bankovnih aktiva. Ipak ocjene o kontraproduktivnosti za stabilnost bankarskog sektora zahtijevaju uvjerljivije i sveobuhvatnije dokaze na štetu teorije kapitala kao zaštite. Nedostupnost podataka ograničila nas je u dekompoziciji rizika banaka prema vrstama i korištenju kompozitne mjere poput indeksa rizika. Usprkos tome, ovo istraživanje jedno je od malobrojnih za hrvatski bankarski sektor u području mikroekonomskih posljedica od usklađivanja s kapitalnim zahtjevima.