PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA I PERFORMANSE LOKALNIH JAVNIH UPRAVA

Kreatori javnih politika i akademici više desetljeća ističu potrebu povećanja učinkovitosti, djelotvornosti, kvalitete i dostupnosti javnih usluga. Zahtjevi za odgovarajućim odgovorom javnog sektora su dodatno naglašeni tijekom posljednje globalne financijske krize praćene politikom javne štednje, te utjecaja ekonomskih šteta izazvanih Covid-19 krizom. Koncept poduzetničke orijentacije čija su prednosti dokazane u profitnom sektoru, potencijalno može postati rješenje za javni sektor da se nosi s nedostatkom javnog financiranja i skupim zahtjevima za dodatnim javnim uslugama. Svrhu ovog rada predstavlja empirijsko dokazivanje da poduzetnička orijentacija lokalnog javnog sektora može donijeti inovativnost, proaktivnost i prihvatljivu razinu preuzimanja rizika koja će ispuniti dodatne zadatke i traženja. Upravo ove tri komponente predstavljaju ključne sastavnice konstrukta poduzetničke orijentacije temeljenog na Miller (1983)/Covin i Slevin (1989) konceptualizaciji, korištenoj u ovom istraživanju. Anketnim ispitivanjem gradonačelnika i drugih javnih službenika, utvrđena je srednja razina poduzetničke orijentiranosti gradskih uprava u Hrvatskoj. Rezultati korelacijske i regresijske analize pokazali su da postoji pozitivan i statistički značajan utjecaj poduzetničke orijentacije gradskih uprava na subjektivno mjerene performanse. Ipak, istraživanje utjecaja poduzetničke orijentacije gradskih uprava na objektivno mjerene performanse samo je djelomično potvrdilo rezultate subjektivnog mjerenja performansi. Pored toga klaster analizom je utvrđeno da postoje statistički značajne razlike između najvažnijih komponenti poduzetničke orijentacije između poduzetnički orijentiranih gradskih uprava nasuprot onih koje to nisu. Ovaj rad doprinosi skromnom opusu istraživanja primjene poduzetničke orijentacije u lokalnom javnom sektoru.