UČINCI KONCENTRACIJE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA REGIONALNI RAST HRVATSKE

Prostorna koncentracija gospodarske aktivnosti je fenomen koji ima važne implikacije na razvojni potencijal lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Ova tvrdnja proizlazi iz dvije činjenice: prvo, postoji tendencija da se ljudi i gospodarske aktivnosti koncentriraju u većim gradovima i regijama; i drugo, slična i povezana poduzeća se koncentriraju na određenom mjestu kako bi iskoristili prednosti eksternih ekonomija. Ovaj rad istražuje učinke prostorne koncentracije prerađivačke industrije na hrvatski regionalni rast. Koncentracija industrije (posebno prerađivačke industrije) povećava konkurentnost među poduzećima, poboljšava širenje znanja i povećava potražnju za specijaliziranim radnicima i industrijskim proizvodima, što u konačnici dovodi do potencijalno većih stopa rasta. Da bi se ispitali učinci koncentracije prerađivačke industrije na hrvatski regionalni rast, u radu se provodi panel analiza kombinirajući prostornu (21 hrvatska županija) i vremensku (16 godina) dimenziju. Najbolji način za mjerenje koncentracije je pomoću lokacijske formule za izračunavanje lokacijskih kvocijenata bilo na temelju zaposlenosti ili bruto dodane vrijednosti. Stoga su u modelima lokacijski kvocijenti nezavisne varijable od interesa, dok su BDP, BDP p.c. i bruto dodana vrijednost proizvodnog sektora zavisne varijable koje služe kao mjera ukupne proizvodnje, regionalnog životnog standarda, te industrijske proizvodnje. Na temelju rezultata panel analize može se zaključiti da je prerađivačka industrija još uvijek važan čimbenik regionalnog rasta u Hrvatskoj, iako njezin relativni značaj u hrvatskom gospodarstvu kontinuirano opada tijekom posljednja dva desetljeća.