Izvorni znanstveni članak
Primijenjena računovodstvena osnova utječe na obuhvat računovodstvenih informacija koje su prezentirane u financijskim izvještajima i koje ukazuju na financijski položaj i uspješnost poslovanja subjekta u određenom razdoblju. Obračunska osnova već se dugi niz godina primjenjuje u privatnom sektoru, međutim u javnom sektoru puna primjena obračunske osnove još uvijek je rijetka i nedovoljno zastupljena. U radu se istražuju i analiziraju ograničenja za provedbu reforme računovodstva javnog sektora i implementaciju obračunske osnove u računovodstvo javnog sektora. Provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika na uzorku od 130 proračunskih korisnika u 2012. godini, odnosno 242 proračunska korisnika u 2018. godini u Republici Hrvatskoj. Ispitanici su bili javni menadžeri. Rezultati istraživanja pokazali su da se najznačajnija ograničenja za provedbu reforme računovodstva javnog sektora mogu sažeti u četiri skupine, i to: ljudski resursi, financijski resursi, informatička podrška te dugotrajnost i složenost procesa, pri čemu su javni menadžeri kao najznačajnije ograničenje ocijenili financijske resurse. Znanstveni doprinos rada ogleda se u nadopunjavanju literature o reformi računovodstva javnog sektora budući da sustavno obrađuje ograničenja koja se javljaju u reformskim procesima. Dodatno, znanstveni doprinos sadržan je u prezentiranju rezultata primarnog istraživanja o ograničenjima za provedbu reforme računovodstva javnog sektora i implementaciji obračunske osnove u računovodstvo javnog sektora u Republici Hrvatskoj.
obračunska osnova, računovodstvo javnog sektora, ograničenja za implementaciju obračunske osnove, reforma računovodstva javnog sektora, Hrvatska
Hrvatsko društvo ekonomista