Izvorni znanstveni članak
Obiteljska politika i njen utjecaj na dobrobit obitelji česta su tema istraživanja. Međutim, lokalne socijalne naknade obično se u tim istraživanjima zanemaruju. Ovaj rad istražuje koliko najvažnije novčane naknade i naknade u naravi lokalne samouprave, koje pružaju glavni grad Hrvatske (Zagreb) i tri najveća grada (Split, Rijeka i Osijek), pokrivaju troškove brige o djeci i zaista smanjuju njihovo siromaštvo. Korištenjem mikrosimulacijskih tehnika procjenjuju se potpore obiteljima s djecom i njihovi distribucijski učinci. Rezultati pokazuju kako su lokalne naknade komplementarne naknadama središnje države i da značajno povećavaju potporu obiteljima, ali postoje razlike između gradova. Naknade Zagreba i Rijeke su najveće i najučinkovitije, a slijede ih naknade Splita i Osijeka. Glavna ograničenja ovog istraživanja proizlaze iz upotrebe mikrosimulacijskog modela. Naime, pretpostavlja se da svi potencijalni korisnici ostvaruju pravo na naknade, a određene naknade nije moguće simulirati zbog nedostatka podataka. Ovaj je rad prva sveobuhvatna studija o obiteljskim naknadama na razini središnje i lokalne države u Hrvatskoj.
miCROmod, lokalna samouprava, obiteljska politika, dječje siromaštvo
Hrvatsko društvo ekonomista