Menu
Prethodno priopćenje
Primjenom kružnog gospodarstva mijenjaju se poslovni modeli, navike i način razmišljanja te se novim dizajnom i izradom proizvoda produžuje njegov životni vijek. Cilj rada je analiziranje uspješnosti korištenja modela kružne ekonomije putem pokazatelja kružnog gospodarstva u zemljama Europske unije, te davanje pregleda postojećih mjera i mogućnosti koje gospodarstvima stoje na raspolaganju putem kojih se može jednostavnije uvesti ovaj koncept u gospodarstvo. Hipoteze koje se ispituju u radu su sljedeće: H1– Postoji međuodnos između aktivnosti recikliranja i ekonomskog rasta; H2 – Investicije, zaposlenost i dodana vrijednost u domeni kružnog gospodarstva povezane su s ekonomskim rastom. Hipoteze su se ispitale uz pomoć ekonometrijskog modela koristeći podatke Eurostata za sve zemlje EU (EU 28) u razdoblju 2008-2016. U radu se koristila korelacijska i regresijska analiza. Kod korelacijske analize korišten je Pearsonov koeficijent korelacije, a kod regresijske analize univarijatni OLS kod kojeg je nezavisna varijabla bila postotak reciklaže, a zavisna varijabla logaritmirani BDP. Rezultati istraživanja kazuju da zemlje koje imaju veći BDP, odnosno, koje su ekonomski razvijenije, imaju i bolje pokazatelje korištenja kružnog gospodarstva.
kružna ekonomija, gospodarstvo, održivost, proizvodnost resursa, sekundarne sirovine
Hrvatsko društvo ekonomista