ISTRAŽIVANJE URBANIH ZAKONITOSTI ZA HRVATSKU U RAZDOBLJU OD 1857. DO 2011. GODINE

Dvije temeljne zakonitosti na polju urbane ekonomike su Zipfov zakon i Gibratov zakon. Zipfov zakon nalaže da bi distribucija najvećih gradova trebala slijediti raspodjelu prema Pareto rangu veličine dok Gibratov zakon navodi da je proporcionalni rast gradova neovisan o njihovoj veličini. Ta dva zakona su međusobno povezana i stoga se često razmatraju zajedno. Cilj ovog rada je istraživanje urbanih zakonitosti za Hrvatsku u razdoblju od 1857. do 2011. godine. Kako bi se procijenila i ocijenila struktura hrvatske urbane hijerarhije, Pareto ili Zipfovi koeficijenti su izračunati. Rezultati su pokazali da vrijednosti koeficijenata za najveća naselja u različitim godinama iznose približno 1, što upućuje na zaključak da hrvatski urbani hijerarhijski sustav slijedi pravilo veličine ranka odnosno Zipfov zakon. Neovisnost rasta gradova u ovisnosti o njihovoj veličini ocijenjeno je pomoću testa jediničnog korijena. Rezultati testiranja Gibratovog zakona uz pomoć panel testa jediničnog korijena su pokazali da postoji prisutnost jediničnog korijena za rast naselja što upućuje na prihvaćanje Gibratovog zakona.