Prethodno priopćenje
Neravnomjeran gospodarski rast hrvatskih županija ukazuje na potrebu analize njihove usporedne (relativne) efikasnosti. Pritom bi, između ostaloga, istraživanje bilo zanimljivo usmjeriti na pokazatelje pod dominantnim utjecajem fi skalne politike. Upravo je to tema ovoga rada, a istraživanjem je obuhvaćeno razdoblje od 2002. do 2015. godine i uključeno šest pokazatelja u većem ili manjem opsegu povezanih s mjerama fiskalne politike. Dinamička je analiza provedena empirijski, korištenjem neparametarske metode analize omeđivanja podataka (AOMP), i to na županijskoj razini na kojoj su dane i smjernice za potrebna poboljšanja, što predstavlja novinu u odnosu na dosadašnje radove. Dobiveni rezultati efikasnosti 21 županije potvrdili su postavljene hipoteze o značajnim međužupanijskim nejednakostima i vodećoj poziciji Grada Zagreba u svjetlu odabranih pokazatelja, ukazujući ujedno na generatore neefikasnosti, među kojima je najizraženiji broj zaposlenih u jedinicama lokalnih i područnih samouprava. Rezultati bi trebali poslužiti kreatorima ekonomske politike u nastojanjima unapređenja fiskalnih odluka s ciljem smanjenja regionalnih razlika.
fiskalni pokazatelji; gospodarski rast; (ne)efikasnost; hrvatske županije; analiza omeđivanja podataka; analiza prozora
Hrvatsko društvo ekonomista