EKONOMIJA U UVJETIMA VISOKE ZADUŽENOSTI: SLUČAJ HRVATSKE

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o uzročno-posljedičnom odnosu između visoke zaduženosti i gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Metodologija rada se zasniva na primjeni pokazatelja zaduženosti. Hrvatska je 2015. godine izašla iz razdoblja gospodarske krize. Uz Grčku, Hrvatska je imala najduže razdoblje recesije u Europi. Dugotrajna recesija je razotkrila sve slabosti dosadašnjeg ekonomskog modela. One su godinama bile prikrivene povećanjem inozemne zaduženosti i poticanjem rasta domaće potražnje. Povećavanjem zaduženosti Hrvatska je primorana sve veći dio proizvodnje izdvajati za otplatu dugova. S aspekta fiskalne politike valja se pridržavati osnovnog postulata održivosti javnih financija da stopa rasta realne proizvodnje u dugom roku nužno mora biti veća od realne kamatne stope po kojoj se država zadužuje. Visoki javni dug opterećuje gospodarski rast primarno iz razloga što se povećanim troškovima njegova servisiranja ograničavaju ostali državni rashodi i sposobnost fiskalne politike da potakne gospodarsku aktivnost u zemlji. Dobiveni rezultati sugeriraju da je uz mjere ekonomske politike prijeko potrebno pokrenuti strukturne reforme u gospodarstvu kojima će se potaknuti i realizirati snažniji gospodarski rast.