DOHODOVNI NASUPROT POTROŠNOM KONCEPTU DIREKTNOG OPOREZIVANJA: VJEČNA RASPRAVA U HRVATSKOJ

Prošlo je više od 20 godina od prve velike porezne reforme iz 1994. godine kada su utvrđeni temelji poreznog sustava prilagođenog tržišnom gospodarstvu. U to vrijeme Hrvatska je bila jedina zemlja koja je dosljedno primjenjivala alternativni model izravnog oporezivanja potrošnje, odnosno porez na dohodak i porez na dobit koji nisu uključivali dohotke od kapitala. Poseban doprinos raspravi među poreznim stručnjacima oko takvog sustava činila je primjena tzv. zaštitne kamate, odnosno umanjenja osnovice za vlastiti kapital. Glavni motiv i glavni cilj ovog rada jest ispitati sadašnje stavove poreznih stručnjaka u Hrvatskoj prema modelu izravnog oporezivanja potrošnje koji je postojao u Hrvatskoj u razdoblju od 1994. do 2000. godine, te odražavaju li se ti stavovi na izgled postojećeg poreznog sustava. U radu predstavljamo rezultate ankete odnosno istraživanja stajališta o poreznom sustavu koja je provedena među poreznim stručnjacima u Hrvatskoj. Poseban naglasak u radu stavljen je na elemente oporezivanja (dohotke od kapitala) čije (ne)oporezivanje utječe na približavanje određenom konceptu oporezivanja. U radu se proučavaju determinante koje utječu na stavove o poreznom sustavu, a odnose se na osobne stavove o preraspodjeli dohotka i na uvjerenja kako porezni sustav može djelovati na gospodarstvo. Istraživanje je fokusirano na nekoliko elemenata oporezivanja odnosno pitanja (izjava) koja predstavljaju zavisne binarne varijable čije (ne)oporezivanje utječe na postojanje potrošnog ili dohodovnog koncepta direktnog oporezivanja. Radi se o (ne)oporezivanju dividendi, kapitalnih dobitaka i kamate, te o (ne)uvođenju zaštitne kamate. Razvijen je probit ekonometrijski model sa relevantnim socio-ekonomskim i demografskim nezavisnim varijablama. Rezultati upućuju na postojanje nekonzistentnih i nesignifikantnih stavova među poreznim stručnjacima prema izboru jednog od koncepata oporezivanja. Prema tome, rezultati istraživanja su u skladu s postojećim „hibridnim“ konceptom direktnog oporezivanja koji sadrži elemente potrošnog i dohodovnog koncepta. Rezultati regresijske analize ukazuju da na koncept oporezivanja značajno utječu stavovi o jednakosti, neutralnosti i učinkovitosti poreznog sustava, kao i određene demografske varijable vezane uz sektor zaposlenja i razinu obrazovanja.