ISHODIŠTA I PERSPEKTIVE UVOĐENJA TRŽIŠTA BURZOVNIH IZVEDENICA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA

Rad istražuje stavove i ocjene domaćih investicijskih društava o odabranim elementima burzovne infrastrukture u funkciji podrške razvoja tržišta burzovnih izvedenica u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja je identificiranje osnovnih preduvjeta, čimbenika i ograničenja koji determiniraju spremnost investicijskih društava u Republici Hrvatskoj da aktivno participiraju i stimulativno djeluju na uvođenje burzovnih izvedenica na domaćem tržištu kapitala. U radu se ispituju i stavovi investicijskih društava o stupnju kvalitete ukupne burzovne infrastrukture koja obilježava naše domaće tržište kapitala. S obzirom da na domaćoj burzi vrijednosnih papira još uvijek ne kotiraju izvedenice, istraživani su i stavovi investicijskih društava o preferiranim vrstama izvedenica i o varijablama na kojima bi se morale zasnivati, a u cilju postizanja odgovarajuće likvidnosti i funkcionalnosti tržišta burzovnih izvedenica. U tu svrhu, ispitivane su dvije hipoteze. Prvom hipotezom se tvrdi da hrvatsko tržište kapitala još uvijek nema odgovarajuće preduvjete za uvođenje burzovnih izvedenica u burzovnu ponudu Zagrebačke burze i to zbog nedostatne infrastrukturne razvijenosti investicijskih društava i zbog infrastrukturne nerazvijenosti domaće burze vrijednosnih papira općenito. Drugom se hipotezom tvrdi da je u slučaju uvođenja domaćeg tržišta burzovnih izvedenica, najprikladnije započeti s jednostavnijim instrumentima i temeljnim varijablama – konkretno ročnicama na dioničke indekse i pojedinačne dionice koji će polučiti veću likvidnost u odnosu na izvedenice temeljene na drugim varijablama (npr. kamatne i valutne izvedenice). Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na prihvaćanje obje hipoteze. Hrvatsko tržište kapitala, prema potvrđenoj prvoj hipotezi, još uvijeknema odgovarajuće preduvjete za uvođenje burzovnih izvedenica u burzovnu ponudu Zagrebačke burze i to zbog nedostatne infrastrukturne razvijenosti investicijskih društava te nedostatne inf rastrukture domaćeg tržišta kapitala (posebno kada je riječ o manjku likvidnosti u trgovanju na spot tržišnom segmentu burze). Istraživanje ukazuje i na istinitost druge hipoteze kojom se tvrdi da je pri uvođenju domaćeg tržišta burzovnih izvedenica najprikladnije započeti s jednostavnijim instrumentima i temeljnim varijablama kao što su ročnice na dioničke indekse i pojedinačne dionice. Budući da se obilježja naše domaće burze vrijednosnih papira mogu prepoznati i u ostalim burzama jugoistočne Europe, rezultati ovog istraživanja mogu biti osnovica za analizu investicijskih društava i burzi koje djeluju unutar zemalja u regiji. Jedna od većih prednosti ovog rada jest to što pruža kvalitetnu osnovicu i poticaj za buduća istraživanja kojima bi se mogli dopuniti i verificirati rezultati ovog istraživanja, proširenjem istraživanja na ispitivanje stavova tržišnih aktera, i to – profesionalnih ulagatelja i malih ulagatelja.