Izvorni znanstveni članak
Djelovanje različitih endogenih i egzogenih faktora zaduženosti dovelo je u posljednjem desetljeću do naglog porasta inozemne zaduženosti u Hrvatskoj. Udio bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu je premašio razinu od 100 posto uz pogoršanje pokazatelja inozemne zaduženosti, a problem inozemne zaduženosti se nadvio kao Damoklov mač nad hrvatskim gospodarstvom. Cilj rada je istražiti međuovisnost čimbenika koji su doveli do naglog rasta inozemne zaduženosti u Hrvatskoj i dati prijedlog mjera za rješenje problema inozemne zaduženosti zemlje. Determinante inozemne zaduženosti koje se koriste u ekonometrijskoj analizi su deficit trgovinske (robne) razmjene, realni efektivni tečaj kune, kamatni diferencijal i deficit državnog proračuna. Da bi se istražila dinamička međuovisnost varijabli formiran je VAR model koji pretpostavlja da su sve varijable u modelu potencijalno endogene. Koristi se Grangerov test uzročnosti radi određivanja ispravnog poretka varijabli u faktorizaciji, a testom impulsnog odziva prikazuju se reakcije bruto inozemnog duga na promjene ključnih varijabli za dvije standardne devijacije u kratkom i dugom roku. Rezultati Grangerovog testa uzročnosti su pokazali da postoji uzročna veza u smjeru od deficita državnog proračuna i robne razmjene prema bruto inozemnom dugu. S druge strane, postoji uzročna veza u smjeru od bruto inozemnog duga prema kamatnom diferencijalu. Dekompozicija varijanci prognostičkih pogrešaka je pokazala da najveći značaj u objašnjenju varijabiliteta bruto inozemnog duga imaju varijable deficit državnog proračuna i deficit tekućeg računa bilance plaćanja.
inozemni dug; čimbenici inozemne zaduženosti; VAR model; Hrvatska
Hrvatsko društvo ekonomista