Izvorni znanstveni članak
Globalna financijska kriza promijenila je poglede na primjenu kapitalnih kontrola. Umjesto liberalizacije kapitalnih tokova s inozemstvom, sada se govori o upravljanju kapitalnim računom (engleski, „capital account management“ – CAM) i mjerama za reguliranje kapitalnih tokova (engleski, „capital flows measures“ – CFM). Upravljanje kapitalnim računom najčešće se povezuje sa većom kontrolom financijskog sustava, što se realizira primjenom tzv. makroprudencijalne politike centralnih banaka. Liberalizacija se mora uskladiti s jačom regulacijom i kontrolom financijskih tržišta, da bi se izbjegla nestabilnost financijskoga sustava u Hrvatskoj i mogućnost nastanka financijske krize. Preispitivanje ranije predložene strategije upravljanja kapitalnim računom Hrvatske, nalaže dužnička kriza u Evropskoj monetarnoj uniji, koja je posebice bila intenzivirana u razdoblju srpanj – prosinca 2011./siječnja 2012. godine i još uvijek nije riješena. Kriza prijeti prenošenjem iz Grčke na Španjolsku i Portugal, dok je Italija ponovno ušla u recesiju. Ulazak Hrvatske u EMU mogao bi se odvijati u tri faze, ali bitna razlika u odnosu na raniju strategiju jest prolongirana strategija konvergencije Hrvatske prema EMU, s obzirom na potrebu kasnijeg ulaska Hrvatske u prijelazni tečajni režim ERM-2.
kapitalne kontrole; kapitalni tokovi; financijska kriza; upravljanje kapitalnim računom; dužnička kriza eurozone; ERM-2; nominalna i realna konvergencija
Hrvatsko društvo ekonomista