IZRAVNI I NEIZRAVNI PRISTUP U PREDVIĐANJU UKUPNE POTROŠNJE ENERGIJE U HRVATSKOJ

U prognoziranju agregiranih vremenskih serija koristimo se različitim pristupima. Cilj je ovoga rada analizirati i prognozirati agregiranu vremensku seriju ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj do 2014. Box-Jenkins metodologijom primjenom dvaju pristupa: direktni i indirektni. Prognostičke vrijednosti izračunate su indirektno agregiranjem prognostičkih vrijednosti koje su utvrđene (različitim reprezentativnim prognostičkim modelima) za svaku varijablu komponentu agregirane vremenske serije. Komponente ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj su: potrošnja ugljena, ogrjevnog drva, tekućih goriva, prirodnog plina, energije vode i električne energije. Direktni pristup u prognoziranju znači da se prognostičke vrijednosti određuju direktno primjenom prikladnog prognostičkog modela na agregiranu vremensku seriju. U prognoziranju hrvatske ukupne potrošnje energije ARIMA (1,1,1) model je odabran kao reprezentativan. Isti model izabran je i za prognoziranje dominantne varijable u ukupnoj potrošnji energije: tekuća goriva. Razlike u prognostičkim vrijednostima ukupne potrošnje energije izračunate direktno ili indirektno, posljedica su primjene različitih (reprezentativnih) prognostičkih modela za različite vremenske serije komponenti ukupne potrošnje energije. S metodološkog (statističkog) stanovišta, preferira se direktni pristup, ali u skladu s očekivanim nastavkom recesijskog razdoblja u Hrvatskoj u slijedeće dvije godine, prognostičke vrijednosti ukupne potrošnje energije izračunate indirektnim pristupom su realističnije nego one izračunate direktnim pristupom.