ANALIZA AGREGATNIH INVESTICIJA I PERSPEKTIVA NJIHOVA KRETANJA U HRVATSKOJ S POSEBNIM NAGLASKOM NA MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH FONDOVA

Svrha je ovoga rada podrobno analizirati investicije u Hrvatskoj da bi se identificirali mogući i poželjni obrasci njihova kretanja u postkriznom razdoblju. Važnost investicija ogleda se u njihovom izravnom utjecaju na povećanje akumulacije kapitala koji je ključni faktor gospodarskog rasta. Investicije su imale ključnu ulogu u gospodarskome rastu prijekriznoga razdoblja, pa bi morale biti jedan od ključnih čimbenika oporavka i rasta poslije krize. U radu su podrobno analizirana kretanja investicija u Hrvatskoj u razdoblju od godine 2000. do godine 2009. Isto su tako uspoređena kretanja investicija u Hrvatskoj s kretanjem investicija u novim zemljama članicama Europske Unije. Osim kretanja ukupnih investicija, ispitana je i struktura investicija prema državnim i privatnim investicijama, prema djelatnostima, ali i prema tehničkoj strukturi investicija. Investicije su promatrane u odnosu na proizvodni faktor rada i njihov povrat u obliku stvorene bruto dodane vrijednosti da bi se stekao uvid u njihovu učinkovitost. Kao bitna odrednica investicija analizirani su i priljevi inozemnoga kapitala. Osnovni rezultati pokazuju da Hrvatska prema obujmu investicija nije zaostajala za novim zemljama članicama, ali postoje značajne razlike u njihovoj strukturi i u učinkovitosti. U Hrvatskoj su u usporedbi sa promatranim zemljama relativno značajniju ulogu imale državne investicije. Što se tiče uloge u gospodarskome rastu, doprinos kapitala bio je relativno veći u Hrvatskoj, a visoka razina investiranja kod pojedinih djelatnosti nije opravdana povećanjem bruto dodane vrijednosti. Na osnovi svega navedenoga može se zaključiti da se strukturne
promjene nameću kao preduvjet za povećanje učinkovitosti investicija i kao značajan faktor u privlačenju kapitalnih priljeva u budućnosti. Zbog smanjenih priljeva inozemnoga kapitala u tijeku gospodarske krize, čini se da će se tražiti veći povrat na investicije. Iz takve perspektive, sredstva europskih fondova postaju izrazito važnim i poželjnim izvorom fi nanciranja i investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj u narednome razdoblju.