Hrvatsko društvo ekonomista

Veljača 2003. ::: Vol.54 No.01-02

Zvonko Benašić

ZNAČAJ MARKE U PROMETU VINOM U GLOBALIZACIJI TRGOVINE I UGOSTITELJSTVA Pregledni rad Istraživanje korištenja marke proizvoda na vinima hrvatskih proizvođača pokazalo je da samo 50% vina nosi marku proizvoda, dok je u vodećim vinogradarskim zemljama zastupljenost marke 99%. Specifičnosti vina (alkoholno piće, zabrana EPP, usitnjenost proizvođača) odražavaju se i na korištenje marke proizvoda. Utvrđeno je da 86,2% potrošača vina u Njemačkoj marku smatra važnim podatkom. U SAD većina potrošača vina ne čita etiketu, već im je dovoljno vidjeti marku. To upućuje na izuzetnu važnost marke u trgovini vinom. U modernoj trgovini marka je dobila dodatnu važnost. Velika većina vina označena je generičkim nazivom (graševina, chardonnay i sl.) pa marka omogućuje razlikovanje između proizvođača. Posebno je prikazana uloga marke u globalizaciji trgovine i ugostiteljstva. Veliki trgovački lanci žele “vlastitu marku”, što proizvođači vina teško prihvaćaju, jer time gube identitet koji je za potrošače vina veoma važan. U takvoj je situaciji prijeko potrebno udruživanje jednog proizvoda pod jednu marku, npr. graševine, jednako kao i zajednička marka zajedno cijelo vinogradarsko područje, npr. Slavoniju. Ti zaključci su popraćeni primjerima iz prakse vodećih vinarskih zemalja. - Puni tekst (Hrvatski) Str. 121 - 138 (pdf, 95.75 KB)

ZNAČAJ MARKE U PROMETU VINOM U GLOBALIZACIJI TRGOVINE I UGOSTITELJSTVA

Pregledni rad

Istraživanje korištenja marke proizvoda na vinima hrvatskih proizvođača pokazalo je da samo 50% vina nosi marku proizvoda, dok je u vodećim vinogradarskim zemljama zastupljenost marke 99%. Specifičnosti vina (alkoholno piće, zabrana EPP, usitnjenost proizvođača) odražavaju se i na korištenje marke proizvoda. Utvrđeno je da 86,2% potrošača vina u Njemačkoj marku smatra važnim podatkom. U SAD većina potrošača vina ne čita etiketu, već im je dovoljno vidjeti marku. To upućuje na izuzetnu važnost marke u trgovini vinom. U modernoj trgovini marka je dobila dodatnu važnost. Velika većina vina označena je generičkim nazivom (graševina, chardonnay i sl.) pa marka omogućuje razlikovanje između proizvođača. Posebno je prikazana uloga marke u globalizaciji trgovine i ugostiteljstva. Veliki trgovački lanci žele “vlastitu marku”, što proizvođači vina teško prihvaćaju, jer time gube identitet koji je za potrošače vina veoma važan. U takvoj je situaciji prijeko potrebno udruživanje jednog proizvoda pod jednu marku, npr. graševine, jednako kao i zajednička marka zajedno cijelo vinogradarsko područje, npr. Slavoniju. Ti zaključci su popraćeni primjerima iz prakse vodećih vinarskih zemalja.

Puni tekst (Hrvatski) Str. 121 - 138 (pdf, 95.75 KB)