Hrvatsko društvo ekonomista

Prosinac 2002. ::: Vol.53 No.11-12

Dubravko Radošević

HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA U GLOBALIZIRANOM SVIJETU Izvorni znanstveni članak Klasična diplomacija sve više dobiva značenje u kombinaciji sa gospodarskom diplomacijom. U Hrvatskoj se treba razviti novi koncept “gospodarske diplomacije”. Makroekonomska politika Hrvatske morala bi inkorporirati - u svoje opće makroekonomske ciljeve - i ostvarivanje većeg autonomnog porasta izvoza, i to mjereno, primarno, povećanjem “izvoza percapita”, kao i povećanjem “relativnog udjela domaćeg izvoza u ukupnom svjetskom izvozu”. “Export push” strategija nameće se kao neophodan odabir gospodarske strategije razvoja za “male otvorene ekonomije”, koje su utranziciji. Hrvatska u tome nije nikakav izuzetak. Diplomacija i poduzetnici imaju dva temeljna zadatka u izgradnji međunarodne legitimnosti hrvatske države: diplomacija bi morala osigurati što niže troškove ulaska hrvatskog gospodarstva na nova tržišta i/ili povećavanja relativnih tržišnih udjela napostojećim izvoznim tržištima, uklanjanjem političkih zapreka i nekomercijalnih(političkih) rizika; dok bi hrvatski poduzetnici morali osigurati konkurentsku sposobnost izlaska na međunarodna tržišta roba i usluga. Hrvatska treba formulirati posebnu “strategiju ekonomskih odnosa s inozemstvom”, koja bi sadržavala ciljeve ekonomske diplomacije i načine njihovog ostvarivanja u sklopu provođenja zacrtane vanjske politike. Hrvatska se je opredijelila za dvije osnovne opcije, koje su međusobno komplementarne strategije: “bilateralnu opciju” i “opciju proširene CEFTA-e”. - Puni tekst (Hrvatski) Str. 1070 - 1086 (pdf, 83.81 KB)

HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA U GLOBALIZIRANOM SVIJETU

Izvorni znanstveni članak

Klasična diplomacija sve više dobiva značenje u kombinaciji sa gospodarskom diplomacijom. U Hrvatskoj se treba razviti novi koncept “gospodarske diplomacije”. Makroekonomska politika Hrvatske morala bi inkorporirati - u svoje opće makroekonomske ciljeve - i ostvarivanje većeg autonomnog porasta izvoza, i to mjereno, primarno, povećanjem “izvoza percapita”, kao i povećanjem “relativnog udjela domaćeg izvoza u ukupnom svjetskom izvozu”. “Export push” strategija nameće se kao neophodan odabir gospodarske strategije razvoja za “male otvorene ekonomije”, koje su utranziciji. Hrvatska u tome nije nikakav izuzetak. Diplomacija i poduzetnici imaju dva temeljna zadatka u izgradnji međunarodne legitimnosti hrvatske države: diplomacija bi morala osigurati što niže troškove ulaska hrvatskog gospodarstva na nova tržišta i/ili povećavanja relativnih tržišnih udjela napostojećim izvoznim tržištima, uklanjanjem političkih zapreka i nekomercijalnih(političkih) rizika; dok bi hrvatski poduzetnici morali osigurati konkurentsku sposobnost izlaska na međunarodna tržišta roba i usluga. Hrvatska treba formulirati posebnu “strategiju ekonomskih odnosa s inozemstvom”, koja bi sadržavala ciljeve ekonomske diplomacije i načine njihovog ostvarivanja u sklopu provođenja zacrtane vanjske politike. Hrvatska se je opredijelila za dvije osnovne opcije, koje su međusobno komplementarne strategije: “bilateralnu opciju” i “opciju proširene CEFTA-e”.

Puni tekst (Hrvatski) Str. 1070 - 1086 (pdf, 83.81 KB)