Hrvatsko društvo ekonomista

Prosinac 2002. ::: Vol.53 No.11-12

Igor Matutinović
Zoran Stanić

PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA U HRVATSKOJ – RAZVOJNI ISKORAK ILI ZABLUDA NEOLIBERALNE IDEOLOGIJE? Izvorni znanstveni članak Autori analiziraju različite dimenzije elektroenergetskog sustava -tehnološku, organizacionu, ekonomsku, ekološku i stratešku - iz kojih se vidi da je električna energija roba sui generis, pri čemu tržište i njegova uloga u alokaciji resursa imaju sasvim osebujan karakter. Prema tome i privatizacija elektroenergetskog sustava ima na društvo i ekonomiju drugačije odraze od privatizacije u nekim drugim ekonomskim sektorima. Između ostaloga, pojavljuje se problem određivanja granice gdje prestaje odgovornost privatnog, a počinje odgovornost državnog sektora u osiguranju društveno potrebnih količina energije. Autori daju kritički prikaz nekih međunarodnih iskustva u privatizacijii tehnološkom razdvajanju energetskog sustava. Na osnovi toga i na osnovi općenitih i nacionalnih specifičnosti elektroenergetskog sustava zaključuju dane postoji opravdani razloga za potpunu privatizaciju i razdvajanje HEP jednako kao ni za otvaranja hrvatskoga energetskog tržišta globalnoj konkurenciji. Sa druge strane, postoji prostor za parcijalnu privatizaciju HEP i otvaranje tržišta za proizvodnju električne energije iz aditivnih (zelenih) izvora. Napomena: stavovi autora izneseni u ovome radu nisu stavovi institucija u kojima su oni zaposleni. - Puni tekst (Hrvatski) Str. 1030 - 1047 (pdf, 95.52 KB)

PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA U HRVATSKOJ – RAZVOJNI ISKORAK ILI ZABLUDA NEOLIBERALNE IDEOLOGIJE?

Izvorni znanstveni članak

Autori analiziraju različite dimenzije elektroenergetskog sustava -tehnološku, organizacionu, ekonomsku, ekološku i stratešku - iz kojih se vidi da je električna energija roba sui generis, pri čemu tržište i njegova uloga u alokaciji resursa imaju sasvim osebujan karakter. Prema tome i privatizacija elektroenergetskog sustava ima na društvo i ekonomiju drugačije odraze od privatizacije u nekim drugim ekonomskim sektorima. Između ostaloga, pojavljuje se problem određivanja granice gdje prestaje odgovornost privatnog, a počinje odgovornost državnog sektora u osiguranju društveno potrebnih količina energije. Autori daju kritički prikaz nekih međunarodnih iskustva u privatizacijii tehnološkom razdvajanju energetskog sustava. Na osnovi toga i na osnovi općenitih i nacionalnih specifičnosti elektroenergetskog sustava zaključuju dane postoji opravdani razloga za potpunu privatizaciju i razdvajanje HEP jednako kao ni za otvaranja hrvatskoga energetskog tržišta globalnoj konkurenciji. Sa druge strane, postoji prostor za parcijalnu privatizaciju HEP i otvaranje tržišta za proizvodnju električne energije iz aditivnih (zelenih) izvora. Napomena: stavovi autora izneseni u ovome radu nisu stavovi institucija u kojima su oni zaposleni.

Puni tekst (Hrvatski) Str. 1030 - 1047 (pdf, 95.52 KB)