Hrvatsko društvo ekonomista

Travanj 2021. ::: Vol.72 No. 02

Tomislav Gelo
Dominik Knez

PRIMJENA INPUT-OUTPUT MODELA U ANALIZI POTROŠNJE VODE KAO INPUTA U GOSPODARSTVU HRVATSKE https://doi.org/10.32910/ep.72.2.6 Prethodno priopćenje U radu se analizira primjena input-output modela u potrošnji vode gdje se istražuje povezanost vode kao ograničavajućeg resursa gospodarstva Hrvatske kroz međusektorske odnose proizvodnih sektora na koje je nacionalno gospodarstvo raščlanjeno, a temeljem dva hibridna input-output modela, za 2004. i 2010. godinu. Analizira se i vremenska promjena povezanosti gospodarstva i vodnih resursa. Budući da su proizvodni sektori međusobno povezani svaka promjena u agregatnoj potrošnji utjecat će na raspodjelu potrošnje vode na proizvodne sektore. Iz tog proizlazi važnost analize intermedijarnih odnosa na razini nacionalnog gospodarstva, a preko njih i utjecaj nacionalnog gospodarstva na raspoložive vodne resurse. U radu se koristi hibridni input-output model potrošnje vode, rađen za 2004. i 2010. godinu, na temelju dostupnih publikacija Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Temeljne publikacije za izradu modela su tablice ponude i uporabe, iz kojih su izvedene simetrične input-output tablice za 2004. i 2010. godinu te podaci o distribuciji vode za 2004. i 2010. godinu. Cjelokupno gospodarstvo Hrvatske u hibridnom modelu raščlanjeno na 22 proizvodna sektora. Pojedini proizvodni sektor nastao je objedinjavanjem različitih djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) 2002. i 2007. Modelom se utvrđuju intenziteti direktne i indirektne potrošnje vode, posljedično ukupna intenzivnost potrošnje vode te multiplikatori direktne i ukupne potrošnje. Rezultati modela za navedene godine ukazuju da u hrvatskom gospodarstvu svega nekoliko industrijskih sektora ima dominantan direktan utjecaj na vodne resurse (proizvodnja električne energije, koks i rafinirani naftni proizvodi te kemijski i farmaceutski proizvodi) te se preko njih voda distribuira u ostale gospodarske sektore. Smanjenje utjecaja na vodne resurse u Hrvatskoj može se postići smanjenjem intenzivnosti potrošnje vodnih resursa u promatranim sektorima. Pri primjeni dobivenih rezultata valja uzeti u obzir ograničenja hibridnog inputoutput modela koji je statičan te nedostatak podataka o potrošnji vode po svim sektorima. hibridni model; input-output analiza; intenzivnost vode; sektori; gospodarstvo Puni tekst: hrvatski, pdf (559 KB)

PRIMJENA INPUT-OUTPUT MODELA U ANALIZI POTROŠNJE VODE KAO INPUTA U GOSPODARSTVU HRVATSKE

https://doi.org/10.32910/ep.72.2.6

Prethodno priopćenje

U radu se analizira primjena input-output modela u potrošnji vode gdje se istražuje povezanost vode kao ograničavajućeg resursa gospodarstva Hrvatske kroz međusektorske odnose proizvodnih sektora na koje je nacionalno gospodarstvo raščlanjeno, a temeljem dva hibridna input-output modela, za 2004. i 2010. godinu. Analizira se i vremenska promjena povezanosti gospodarstva i vodnih resursa. Budući da su proizvodni sektori međusobno povezani svaka promjena u agregatnoj potrošnji utjecat će na raspodjelu potrošnje vode na proizvodne sektore. Iz tog proizlazi važnost analize intermedijarnih odnosa na razini nacionalnog gospodarstva, a preko njih i utjecaj nacionalnog gospodarstva na raspoložive vodne resurse. U radu se koristi hibridni input-output model potrošnje vode, rađen za 2004. i 2010. godinu, na temelju dostupnih publikacija Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Temeljne publikacije za izradu modela su tablice ponude i uporabe, iz kojih su izvedene simetrične input-output tablice za 2004. i 2010. godinu te podaci o distribuciji vode za 2004. i 2010. godinu. Cjelokupno gospodarstvo Hrvatske u hibridnom modelu raščlanjeno na 22 proizvodna sektora. Pojedini proizvodni sektor nastao je objedinjavanjem različitih djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) 2002. i 2007. Modelom se utvrđuju intenziteti direktne i indirektne potrošnje vode, posljedično ukupna intenzivnost potrošnje vode te multiplikatori direktne i ukupne potrošnje. Rezultati modela za navedene godine ukazuju da u hrvatskom gospodarstvu svega nekoliko industrijskih sektora ima dominantan direktan utjecaj na vodne resurse (proizvodnja električne energije, koks i rafinirani naftni proizvodi te kemijski i farmaceutski proizvodi) te se preko njih voda distribuira u ostale gospodarske sektore. Smanjenje utjecaja na vodne resurse u Hrvatskoj može se postići smanjenjem intenzivnosti potrošnje vodnih resursa u promatranim sektorima. Pri primjeni dobivenih rezultata valja uzeti u obzir ograničenja hibridnog inputoutput modela koji je statičan te nedostatak podataka o potrošnji vode po svim sektorima.

hibridni model; input-output analiza; intenzivnost vode; sektori; gospodarstvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (559 KB)