Hrvatsko društvo ekonomista

Listopad 2013. ::: Vol.64 No. 05

    Željko Lovrinčević
    Davor Mikulić
    Andrea Galić Nagyszombaty

JE LI BDP PRIKLADAN POKAZATELJ ODRŽIVOG EKONOMSKOG RAZVITKA? Izvorni znanstveni članak Sustav nacionalnih računa (SNA 1993, ESA 1995) predstavlja međunarodno usuglašen okvir za izradu i prikaz ekonomskih podataka, a kao temeljni pokazatelj ekonomskog razvitka i rasta koristi se bruto domaći proizvod (BDP). BDP prema svojoj deﬁniciji ne obuhvaća ukupne učinke ekonomskih transakcija na okoliš i ne mjeri blagostanje pojedinaca budući bi konstrukcija takvog pokazatelja zahtijevala rješavanje složenih metodoloških problema i uključivanje brojnih dodatnih varijabli u obračun. BDP također ne objašnjava ukupne razlike u zadovoljstvu građana i njihovu percepciju o kvaliteti života i blagostanju. U ekonomskoj literaturi kao jedan od najambicioznijih prijedloga za izračun indikatora koji bi bio primarno vezan uz mjerenje blagostanja najčešće se spominje rad Daly i Cobb (1989). Oni su pored BDP-a osmislili konstrukciju indeksa ekonomskog blagostanja (ISEW), koji bi osim konvencionalnih pokazatelja vezanih uz nacionalne račune obuhvaćao i određeni skup indikatora vezanih uz stanje okoliša i raspodjelu dohotka. U ovom radu je primijenjena metodologija izračuna indeksa ekonomskog blagostanja za hrvatsko gospodarstvo u razdoblju 2000.-2010. Indeks izrađen prema toj metodologiji u analiziranom razdoblju nije zabilježio značajne razlike u trendovima u usporedbi s kretanjem BDP-a. Do 2003. godine indeks ekonomskog blagostanja pokazivao je niži rast od rasta BDP-a i osobne potrošnje. U razdoblju 2003.-2006. indeks ekonomskog blagostanja pokazivao je višu razinu od BDP-a, dok se tijekom 2007.-2008. oba indikatora kreću usklađeno. U recesijskom razdoblju, za razliku od BDP-a indeks ekonomskog blagostanja nije pokazao značajno smanjivanje budući je pad monetarnih transakcija bio djelomice kompenziran kretanjem nemonetarnih aktivnosti koje pozitivno doprinose blagostanju kućanstava. održivi ekonomski razvitak; indeks održivog ekonomskog blagostanja; Hrvatska Puni tekst: pdf (234 KB), Engleski, Str. 474 - 493

JE LI BDP PRIKLADAN POKAZATELJ ODRŽIVOG EKONOMSKOG RAZVITKA?

Izvorni znanstveni članak

Sustav nacionalnih računa (SNA 1993, ESA 1995) predstavlja međunarodno usuglašen okvir za izradu i prikaz ekonomskih podataka, a kao temeljni pokazatelj ekonomskog razvitka i rasta koristi se bruto domaći proizvod (BDP). BDP prema svojoj deﬁniciji ne obuhvaća ukupne učinke ekonomskih transakcija na okoliš i ne mjeri blagostanje pojedinaca budući bi konstrukcija takvog pokazatelja zahtijevala rješavanje složenih metodoloških problema i uključivanje brojnih dodatnih varijabli u obračun. BDP također ne objašnjava ukupne razlike u zadovoljstvu građana i njihovu percepciju o kvaliteti života i blagostanju. U ekonomskoj literaturi kao jedan od najambicioznijih prijedloga za izračun indikatora koji bi bio primarno vezan uz mjerenje blagostanja najčešće se spominje rad Daly i Cobb (1989). Oni su pored BDP-a osmislili konstrukciju indeksa ekonomskog blagostanja (ISEW), koji bi osim konvencionalnih pokazatelja vezanih uz nacionalne račune obuhvaćao i određeni skup indikatora vezanih uz stanje okoliša i raspodjelu dohotka. U ovom radu je primijenjena metodologija izračuna indeksa ekonomskog blagostanja za hrvatsko gospodarstvo u razdoblju 2000.-2010. Indeks izrađen prema toj metodologiji u analiziranom razdoblju nije zabilježio značajne razlike u trendovima u usporedbi s kretanjem BDP-a. Do 2003. godine indeks ekonomskog blagostanja pokazivao je niži rast od rasta BDP-a i osobne potrošnje. U razdoblju 2003.-2006. indeks ekonomskog blagostanja pokazivao je višu razinu od BDP-a, dok se tijekom 2007.-2008. oba indikatora kreću usklađeno. U recesijskom razdoblju, za razliku od BDP-a indeks ekonomskog blagostanja nije pokazao značajno smanjivanje budući je pad monetarnih transakcija bio djelomice kompenziran kretanjem nemonetarnih aktivnosti koje pozitivno doprinose blagostanju kućanstava.

održivi ekonomski razvitak; indeks održivog ekonomskog blagostanja; Hrvatska

Puni tekst: pdf (234 KB), Engleski, Str. 474 - 493