Hrvatsko društvo ekonomista

Prosinac 2012. ::: Vol.63 No. 12

Andrea Galić Nagyszombaty

NESLUŽBENO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ: METODE MJERENJA I PROCJENE Prethodno priopćenje U skladu s preporukama Eurostata, BDP svake zemlje mora obuhvaćati ukupnu ekonomsku aktivnost. Sve članice Europske Unije i zemlje kandidati stoga su imale obvezu uključivanja procjene neslužbenog gospodarstva u službenu statistiku nacionalnih računa. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske radio je na projektu poboljšanja obuhvata nacionalnih računa. U skladu s rezultatima toga projekta revidirani su službeni podaci iz područja nacionalnih računa na način da je obuhvat proširen i uključena je procjena dohotka ostvarenog u neslužbenom sektoru. Rad prikazuje usporedbu rezultata različitih metoda procjene neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj. Rad prikazuje metode procjene neslužbenog gospodarstva korištene u relevantnoj literaturi iz ovog područja, i rezultate tih procjena. Nadalje, prikazana je Eurostatova metodologija procjene obuhvatnosti nacionalnih računa i rezultati za hrvatsko gospodarstvo. Dodatno, autor koristi i podatke iz ankete o radnoj snazi za procjenu broja zaposlenih koji nisu registrirani u službenoj statistici. Cilj rada je testiranje hipoteze da premda različite metode procjene neslužbenog gospodarstva polaze od različitih pretpostavki i metodologije, u slučaju hrvatskog gospodarstva njihova primjena upućuje na zajednički zaključak o trendu kretanja neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj. Autor je zaključio da se u razdoblju ekonomskog rasta udio neslužbenog gospodarstva smanjivao, dok se u razdoblju recesije rastom udjela neslužbenog gospodarstva u određenoj mjeri amortizirao negativni učinak recesije na smanjenje dohotka kućanstava. Neslužbeno gospodarstvo; Eurostat metoda; Puni obuhvat nacionalnih računa; MIMIC metoda; Hrvatska Puni tekst: pdf (287 KB), Engleski, Str. 734 - 762

NESLUŽBENO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ: METODE MJERENJA I PROCJENE

Prethodno priopćenje

U skladu s preporukama Eurostata, BDP svake zemlje mora obuhvaćati ukupnu ekonomsku aktivnost. Sve članice Europske Unije i zemlje kandidati stoga su imale obvezu uključivanja procjene neslužbenog gospodarstva u službenu statistiku nacionalnih računa. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske radio je na projektu poboljšanja obuhvata nacionalnih računa. U skladu s rezultatima toga projekta revidirani su službeni podaci iz područja nacionalnih računa na način da je obuhvat proširen i uključena je procjena dohotka ostvarenog u neslužbenom sektoru. Rad prikazuje usporedbu rezultata različitih metoda procjene neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj. Rad prikazuje metode procjene neslužbenog gospodarstva korištene u relevantnoj literaturi iz ovog područja, i rezultate tih procjena. Nadalje, prikazana je Eurostatova metodologija procjene obuhvatnosti nacionalnih računa i rezultati za hrvatsko gospodarstvo. Dodatno, autor koristi i podatke iz ankete o radnoj snazi za procjenu broja zaposlenih koji nisu registrirani u službenoj statistici. Cilj rada je testiranje hipoteze da premda različite metode procjene neslužbenog gospodarstva polaze od različitih pretpostavki i metodologije, u slučaju hrvatskog gospodarstva njihova primjena upućuje na zajednički zaključak o trendu kretanja neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj. Autor je zaključio da se u razdoblju ekonomskog rasta udio neslužbenog gospodarstva smanjivao, dok se u razdoblju recesije rastom udjela neslužbenog gospodarstva u određenoj mjeri amortizirao negativni učinak recesije na smanjenje dohotka kućanstava.

Neslužbeno gospodarstvo; Eurostat metoda; Puni obuhvat nacionalnih računa; MIMIC metoda; Hrvatska

Puni tekst: pdf (287 KB), Engleski, Str. 734 - 762