|
MOGU LI HRVATSKI MENADŽERI STVORITI ALFA PRINOSE?USPJEŠNOST NEKIH INVESTICIJSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ
Prethodno priopćenje
U radu se istražuju rizikom ponderirani prinosi pet najvećih hrvatskih otvorenih dioničkih investicijskih fondova (ZB Aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe, Erste Adriatic Equity, i ZB Trend), te se svaki od njih pojedinačno uspoređuje s rizikom ponderiranim prinosima nekih od deset relevantnih indeksa tržišta dionica (Crobex, S&P500, Rts50, Belex15, Atx20, Cetop20, Nikkei225, Bux13, Ftse100, and SSE Composite). Izračunani su Jensen alfa pokazatelji kako bi se dobio uvid u performanse fondova, sa ciljem procjene uspješnosti aktivno upravljanih dioničkih investicijskih fondova u Hrvatskoj. Promatrana su tri vremenska razdoblja, i svaki je fond razmatran u zasebnom vremenskom okviru. Prvo razdoblje datira od osnutka svakog fonda do srpnja 2010., a drugo od osnutka do siječnja 2008. Poseban je interes posveen razdoblju globalne financijske krize (u Hrvatskoj od siječnja 2008. nadalje), i prinosima fondova tijekom ove kontrakcije. Stoga, treće razdoblje promatranja datira od veljače 2008. do srpnja 2010. Sveukupno, uzeto je u obzir 150 različitih, individualnih specifikacija regresijskih modela. Nul-hipoteza je potvrđena, jer Jensenove alfe pokazuju kako prinosi fondova ne uspijevaju nadmašiti tržišne prinose. Premda su u razdoblju ekstremnog (eksponencijalnog) rasta hrvatske industrije investicijskih fondova (u razdoblju od 2000. do 2008.) iskazani pozitivni Jensenovi pokazatelji (i to prilično maleni), isti su se pokazali neodrživima u duljem razdoblju promatranja.
Aktivno upravljanje; investicijski fondovi; Jensen alfa; Treynor; Sharpe; Hrvatska
Puni tekst (Engleski) Str. 248 - 266 (pdf, 209.79 KB)
|