|
JAVNI DUG KAO KLJUČNA VARIJABLA OSTVARENJA CILJEVA EKONOMSKE POLITIKE
Izvorni znanstveni članak
Široko je potvrđeno da fiskalna politika može stimulirati ili destimulirati ekonomski rast. Tekući javni izdaci mogu promovirati privatno ulaganje u kapital i poboljšati tehniku proizvodnje. Javno ulaganje u fizičku infrastrukturu ili u ljudske resurse može povećati proizvodnost i kapitala i rada. Stoga se ovaj članak bavi dvjema glavnim temama: prvo, granicom, točnije, održivošću javnoga duga i drugo, značajem fiskalne politike u upravljanju javnim dugom. Financirati javne potrebe dodatnim porezima ili javnim dugom? To je jedno od osnovnih pitanja s područja javnih financija. Oni koji se bave suvremenim javnim financijama smatraju da se nije potrebno bojati proračunskoga deficita i rasta javnog duga. Gdje su granice javnoga duga? Posljedice su pretjerane ekspanzije javne potrošnje u svakom slučaju: makroekonomska nestabilnost, usporen rast proizvodnje i BDP-a, zaduživanje i izostanak ekonomskog rasta. Svakako nije svejedno je li pri utvrđivanju granice zaduženja gospodarstvo države u usponu, ili je država suočena s određenim unutarnjim i vanjskim problemima. Nije problematično zaduživanje koje je u skladu s ostalim makroekonomskim ciljevima: ravnoteža na tekućem računu bilance plaćanja, rast privatnih investicija, kontrola inflacije i održavanje vanjskoga kredibiliteta. Sve dok se ne dosegne optimalna razina zaduživanja postoji prostor za dodatno zaduživanje koje može biti različito veliko, što ovisi o izabranome cilju. U tome se kontekstu može definirati i optimalna razina vanjskoga duga - to je ona razina zaduženja koja omogućuje postizanje poželjnih gospodarskih i socijalnih ciljeva, a da se time ne ugrožava dalji gospodarski i socijalni razvitak. Nisu isti problem granice zaduženja države kada se radi o vanjskom ili unutarnjem zaduženju, a isto tako nije svejedno promatra li se zaduženost neke države s pozicije javnoga duga ili ukupnog duga, dakle, duga ne samo države, već i privatnoga sektora, banaka i dr. Veliki utjecaj na politiku i na visinu zaduživanja imaju i međunarodne odredbe, primjerice: uvjeti koji moraju biti ispunjeni za ulazak u Europsku monetarnu uniju (Maastrichtski ugovor zaključen 1992.) Posebnu kvalitetu politici upravljanja dugom daju razvitak novih tržišnih struktura na tržištu državnih vrijednosnica - aukcijskih i dilerskih tržišta i širenje novih vrsta državnih vrijednosnica (derivata, opcija) i dr.
javni dug; fiskalna politika; BDP; porezni prihodi; gospodarski rast.
Puni tekst (Hrvatski) Str. 208 - 229 (pdf, 208.16 KB)
|